FIBA ubrzava uvođenje tehnologije za praćenje igračica uoči Svjetskog prvenstva u Berlinu
FIBA je završila drugi testni događaj u sklopu postupka odobravanja rješenja za praćenje kretanja igračica i time napravila novi korak prema širem uvođenju takve tehnologije u međunarodnu košarku. Prema objavi svjetske košarkaške organizacije, testiranje je provedeno kako bi se proširio krug sustava koji mogu biti dostupni reprezentacijama na FIBA Women's Basketball World Cupu 2026 u Berlinu. Riječ je o važnoj promjeni jer će upravo turnir u njemačkoj metropoli, prema FIBA-i, biti prvo veliko natjecanje te organizacije na kojem će se koristiti odobrena tehnologija za praćenje. U praksi to znači da bi stručni stožeri mogli dobiti preciznije podatke o kretanju, intenzitetu i opterećenju igračica tijekom utakmica i treninga. Za FIBA-u je to istodobno tehnološki i regulatorni iskorak, jer se nova rješenja uvode tek nakon procjene točnosti, sigurnosti i operativne pouzdanosti.
Što je FIBA testirala i zašto je to važno
Prema FIBA-inoj objavi, drugi testni događaj održan je od 3. do 5. lipnja 2026. u Maverik Centeru u Salt Lake Cityju, dvorani u kojoj nastupaju Salt Lake City Starsi, razvojna momčad Utah Jazza u NBA G ligi. FIBA navodi da je lokacija odabrana zato što je ponudila kvalitetno testno okruženje i praktičnu povezanost s akterima iz područja košarkaške tehnologije. Tijekom trodnevnog testiranja procijenjeno je pet sustava četiriju kompanija, a nadzor je, prema FIBA-i, provodio Institute for Sports Tech Standards. Procjena se temeljila na usporedbi podataka koje su isporučivali testirani sustavi s referentnim vrijednostima prikupljenima tijekom košarkaških kretanja i simulacija igre. Time se nije provjeravala samo tehnička funkcionalnost, nego i sposobnost sustava da u realnim košarkaškim uvjetima proizvede podatke koji su dovoljno pouzdani za natjecateljsku upotrebu.
FIBA sustave za praćenje opisuje kao tehnologije koje bilježe podatke o kretanju igrača i igračica tijekom utakmica i treninga. U tu skupinu ulaze nosivi uređaji koje sportaši nose na tijelu, ali i optička rješenja s kamerama postavljenima oko terena. Prema FIBA-i, takvi sustavi mogu pružiti informacije o pozicioniranju, brzini, intenzitetu kretanja, skokovima i ukupnom fizičkom opterećenju. To su podaci koji se sve više koriste u vrhunskom sportu, osobito za upravljanje opterećenjem, analizu izvedbe, prevenciju preopterećenja i bolje razumijevanje ritma igre. U ženskoj košarci, gdje se globalna razina natjecanja ubrzano podiže, standardizirani i usporedivi podaci mogu imati posebnu vrijednost za reprezentacije s različitim resursima.
Od eksperimentalne opreme do regulatorno prihvaćenog alata
Ključna razlika u odnosu na ranija razdoblja jest to što FIBA ne uvodi tehnologiju samo kao dodatni analitički alat, nego je povezuje s formalnim postupkom odobravanja. Prema FIBA-i, promjena je omogućena nedavnim ažuriranjem internih propisa, u kojima se navodi da se odobrena nosiva rješenja za praćenje mogu koristiti u FIBA-inim natjecanjima ako se nose sigurno i na propisanom mjestu. Time se otvara prostor za službenu uporabu tehnologije, ali uz uvjet da sustavi zadovolje propisane standarde. Takav pristup važan je jer se na reprezentativnim natjecanjima ne može oslanjati samo na komercijalne tvrdnje proizvođača ili iskustva iz pojedinih liga. U okruženju u kojem se susreću reprezentacije iz različitih kontinenata, tehnologija mora biti provjerljiva, usporediva i sigurna za sportašice.
FIBA Equipment & Venue Centre upravlja postupkom odobravanja i, prema objavama organizacije, daje tehnološkim tvrtkama jasan put za dokazivanje da njihova rješenja ispunjavaju košarkaške zahtjeve. Za nacionalne saveze i reprezentacije to bi trebalo smanjiti neizvjesnost pri odabiru opreme, jer odobreni sustavi prolaze neovisnu procjenu točnosti i, kada je riječ o nosivim uređajima, sigurnosti za igračice. FIBA je još 2025. pokrenula program odobravanja rješenja za praćenje, a prvo testiranje održano je u Leiriji u Portugalu. Tada su, prema FIBA-i, stručnjaci s Victoria Universityja koristili sustav za hvatanje pokreta, a ispitivana su inercijska mjerna rješenja, lokalni pozicijski sustavi i optičke tehnologije. Protokoli su uključivali košarkaške kretnje, ubrzanja, usporavanja, skokove i indeks opterećenja, što pokazuje da je postupak zamišljen kao sportski specifična, a ne generička tehnička provjera.
Berlin kao prva velika pozornica za novu fazu
FIBA Women's Basketball World Cup 2026 održat će se od 4. do 13. rujna 2026. u Berlinu, prema službenim podacima natjecanja. Turnir će okupiti 16 reprezentacija, a FIBA u sustavu natjecanja navodi da će tijekom 10 dana biti odigrano 36 utakmica. Reprezentacije su raspoređene u četiri skupine po četiri ekipe. Pobjednice skupina izravno prolaze u četvrtfinale, dok drugoplasirane i trećeplasirane reprezentacije igraju dodatnu eliminacijsku rundu za ulazak među osam najboljih. Nakon toga slijede četvrtfinala, polufinala, utakmica za treće mjesto i finale, sve u formatu jedne eliminacijske utakmice.
Prema službenom kvalifikacijskom pregledu FIBA-e, na turnir su se plasirale Njemačka kao domaćin te Australija, Belgija, Nigerija i Sjedinjene Američke Države kao pobjednice kontinentalnih natjecanja 2025. godine. Kroz kvalifikacijske turnire mjesto su osigurale i Kina, Češka, Mali, Francuska, Koreja, Španjolska, Italija, Portoriko, Mađarska, Japan i Turska. Skupine objavljene na službenoj stranici natjecanja pokazuju da su u skupini A Japan, Španjolska, Njemačka i Mali, u skupini B Mađarska, Koreja, Nigerija i Francuska, u skupini C Belgija, Australija, Portoriko i Turska, a u skupini D Sjedinjene Američke Države, Češka, Italija i Kina. Takav sastav turnira daje FIBA-i širok testni okvir jer će se tehnologija koristiti u okruženju s različitim stilovima igre, različitim fizičkim profilima ekipa i velikim natjecateljskim pritiskom.
Podaci koji mogu promijeniti rad stručnih stožera
Najizravniju korist od sustava za praćenje trebali bi imati stručni stožeri, kondicijski treneri, analitičari i medicinski timovi. Podaci o brzini, ubrzanjima, intenzitetu promjena smjera i skakačkoj aktivnosti mogu pomoći u procjeni stvarnog fizičkog opterećenja tijekom utakmice, a ne samo u oslanjanju na minutažu ili subjektivni dojam. U reprezentativnoj košarci to je posebno važno jer ekipe često imaju kratke pripreme, gust raspored i ograničeno vrijeme za prilagodbu igračica koje dolaze iz različitih klubova i liga. Ako sustavi budu radili pouzdano, treneri bi mogli dobiti precizniji uvid u to kada igračica ulazi u zonu povećanog opterećenja, koliko intenzivno reagira u obrani ili koliko se brzo oporavlja između zahtjevnih dionica igre. Takvi podaci neće zamijeniti trenersku procjenu, ali mogu promijeniti način na koji se donose odluke o rotaciji, pripremi i oporavku.
FIBA u objavama o programu posebno naglašava upravljanje opterećenjem, analizu izvedbe i razvoj igračica. To su područja u kojima tehnologija može biti korisna samo ako su podaci točni i ako ih ekipe znaju pretvoriti u praktične odluke. Sama činjenica da sustav bilježi skokove, brzinu ili pozicioniranje ne znači automatski bolju izvedbu. Vrijednost nastaje tek kada stručni stožer podatke poveže s taktičkim planom, medicinskim informacijama i kontekstom utakmice. Zato je FIBA-in proces odobravanja važan i iz obrazovne perspektive: reprezentacije bi trebale znati da podaci dolaze iz sustava koji je prošao testiranje, ali i razumjeti ograničenja te tehnologije.
Sigurnost nosivih uređaja ostaje ključno pitanje
Nosiva tehnologija u kontaktnom sportu mora zadovoljiti više kriterija od same preciznosti mjerenja. U košarci su česti skokovi, sudari, padovi, blokade i borba za poziciju, pa uređaj koji se nosi na tijelu ne smije ugrožavati igračicu koja ga nosi ni protivnice. FIBA je u prvom testnom ciklusu navela da se sigurnosna procjena nosivih uređaja odnosi na veličinu, oblik, težinu i ponašanje opreme pri udaru. U novom regulatornom okviru dodatno se naglašava da se odobrena nosiva rješenja mogu koristiti samo ako su postavljena na siguran i propisan način. To je osobito važno na velikim natjecanjima, gdje i najmanji sigurnosni propust može imati sportske, medicinske i organizacijske posljedice.
Za nacionalne reprezentacije sigurnosni aspekt ima još jednu dimenziju. Igračice dolaze iz klubova koji mogu koristiti različite tehnologije, a reprezentativni turnir uvodi zajednički standard koji mora vrijediti za sve. Ako pojedini sustavi budu odobreni nakon neovisne provjere, smanjuje se rizik da se na istom natjecanju koriste uređaji različite razine kvalitete ili upitne prikladnosti. Istodobno, FIBA će morati jasno komunicirati koja su rješenja prošla postupak, pod kojim uvjetima se mogu koristiti i kako će se rješavati situacije u kojima reprezentacije žele raditi s vlastitim dobavljačima. Prema FIBA-i, popis rješenja koja će uspješno završiti postupak odobravanja bit će potvrđen nakon završetka izvještavanja i pregleda.
Tehnologija ulazi i u prijenose, analitiku i iskustvo navijača
Iako je trenutačni naglasak na reprezentacijama i stručnim stožerima, sustavi za praćenje imaju i širi medijski potencijal. FIBA je u ranijim objavama navela da integracija podataka u prijenose može stvoriti uronjenije iskustvo za gledatelje, a partnerstva u području automatizirane statistike, videa i računalnog vida već se razvijaju na globalnoj razini. Prema FIBA-i, prošireno partnerstvo s Genius Sportsom do 2035. trebalo bi ligama i nacionalnim savezima omogućiti pristup automatiziranom praćenju igrača, trenerskim alatima, analitici, alatima za suđenje i obogaćivanju prijenosa. To pokazuje da se praćenje kretanja ne promatra izolirano, nego kao dio šireg podatkovnog i video ekosustava košarke.
Za gledatelje bi takav razvoj dugoročno mogao značiti više kontekstualnih informacija tijekom prijenosa: brzinu tranzicije, prostornu organizaciju obrane, intenzitet kretanja bez lopte ili fizičko opterećenje ključnih igračica. Ipak, FIBA-in pristup sugerira da se takvi elementi moraju graditi postupno i na provjerenim podacima. Ako tehnologija u Berlinu prođe bez većih operativnih problema, Svjetsko prvenstvo za košarkašice moglo bi poslužiti kao model za buduća međunarodna natjecanja. U suprotnom, eventualne poteškoće bit će važne za doradu standarda prije šire primjene.
Digitalni katalog i širi standardi za košarkašku industriju
Uvođenje sustava za praćenje uklapa se u širu modernizaciju FIBA-ina pristupa opremi i tehnologiji. FIBA Equipment & Venue Centre u svibnju 2026. objavio je digitalni katalog odobrenih proizvoda i tehnologija, namijenjen nacionalnim savezima, ligama, klubovima, vlasnicima dvorana i upraviteljima sportskih objekata. Prema FIBA-i, katalog obuhvaća 18 kategorija hardvera i sedam kategorija softverskih proizvoda te korisnicima omogućuje lakše pronalaženje rješenja koja su prošla propisane standarde. FIBA navodi da centar ima središnju ulogu u postavljanju globalnih standarda za opremu i tehnologije u košarkaškim utakmicama, uključujući lopte, koševe, podloge, podatkovne sustave, praćenje i automatizirana video rješenja.
Takav katalog nije samo administrativni dodatak, nego pokušaj da se tržište košarkaške tehnologije učini preglednijim. Klubovi i savezi sve češće ulažu u podatkovna rješenja, ali razina informiranosti i dostupni budžeti znatno se razlikuju. Sustav odobrenja može pomoći manjim organizacijama da izbjegnu kupnju tehnologije koja ne zadovoljava minimalne standarde, dok većim organizacijama daje okvir za usporedbu. Za proizvođače tehnologije, s druge strane, FIBA-in postupak odobravanja može postati važna potvrda kvalitete i pristup globalnom košarkaškom tržištu. To ne znači da će sva rješenja imati istu funkcionalnost, ali znači da bi osnovna razina točnosti, sigurnosti i prikladnosti trebala biti jasnije definirana.
Sljedeći korak: automatizirana video rješenja
FIBA je najavila da će tijekom 2026. organizirati i testni događaj za Automated Video Solutions, odnosno automatizirana video rješenja. Prema objavi organizacije, taj će test procjenjivati sustave temeljene na kamerama koji podupiru automatsko snimanje utakmica, produkciju i analizu. Time se tehnološka agenda širi s praćenja fizičkog kretanja na cjelokupnu obradu slike i utakmičnog sadržaja. U modernoj košarci video više nije samo arhiva utakmice, nego osnova za skauting, taktičku pripremu, razvoj igračica, sudačku analizu i digitalnu distribuciju sadržaja. Ako se video automatizira pouzdano i po razumnoj cijeni, koristi bi mogli imati i savezi i lige koje nemaju resurse za veliku produkcijsku infrastrukturu.
Najava dodatnog testiranja pokazuje da FIBA želi razviti ekosustav u kojem se tehnologija uvodi kroz standarde, a ne isključivo kroz tržišnu utrku dobavljača. Berlin će zato biti više od sportskog turnira: bit će i praktični test nove faze košarkaške analitike na najvišoj međunarodnoj razini. Uspjeh neće ovisiti samo o tome hoće li sustavi prikupiti mnogo podataka, nego o tome hoće li ti podaci biti točni, sigurni, razumljivi i korisni ekipama koje se natječu za svjetski naslov. Prema dostupnim informacijama, završni popis odobrenih rješenja očekuje se nakon pregleda izvještaja, a FIBA-in tehnološki program nastavit će se i nakon berlinskog turnira kroz daljnje testove, digitalni katalog i nove standarde za opremu, podatke i video.
Izvori:
- FIBA – objava o drugom testnom događaju Tracking Solutions i primjeni na FIBA Women's Basketball World Cupu 2026 (link)
- FIBA – objava o pokretanju Approval Programa za Player Tracking Solutions i prvom testiranju u Leiriji (link)
- FIBA Women's Basketball World Cup 2026 – službena stranica natjecanja, skupine, raspored i osnovni podaci (link)
- FIBA Women's Basketball World Cup 2026 – sustav natjecanja i format završnice (link)
- FIBA Women's Basketball World Cup 2026 – kvalifikacijski pregled i popis reprezentacija (link)
- FIBA – objava o digitalnom katalogu FIBA Equipment & Venue Centre i standardima za opremu i tehnologiju (link)
- FIBA – objava o partnerstvu s Genius Sportsom i razvoju AI sustava za podatke, video i praćenje igrača (link)