Alain St.Ange u Alicanteu: Turizam se više ne može mjeriti samo brojem dolazaka
Alain St.Ange, seychellski veleposlanik za posebne zadaće i bivši ministar turizma, pozvao je turistički sektor da promijeni način na koji definira uspjeh destinacija. U uvodnom obraćanju na konferenciji Clevenard Open Project 2026 u Alicanteu poručio je da broj dolazaka i rast turističkog prometa više ne mogu biti jedina mjerila napretka, ako se istodobno ne prati koliko turizam stvarno donosi stanovnicima, lokalnim poduzećima i zajednici u cjelini. Prema izvještajima s konferencije, St.Ange je naglasio da se vrijednost turizma mora procjenjivati kroz zapošljavanje, poduzetničke prilike, lokalno vlasništvo, ulaganja, očuvanje kulture i sposobnost destinacije da dugoročno zadrži korist od potrošnje posjetitelja. Njegova poruka uklapa se u sve snažniju međunarodnu raspravu o tome treba li turizam nakon povratka rekordnih globalnih brojki prijeći s logike rasta pod svaku cijenu na model u kojem su ekonomski, društveni i okolišni učinci jednako važni kao sam promet.
Konferencija Clevenard Open Project 2026 održava se od 27. do 30. kolovoza u Palacio de Congresos Alicante, prema programu organizatora, a okuplja predstavnike turizma, poslovnog sektora, diplomacije, kulture i kreativnih industrija. St.Ange je nastupio kao uvodni govornik međunarodnog skupa. Njegovo izlaganje bilo je usmjereno na odgovornost turističkog sektora prema zajednicama koje primaju goste, kao i na potrebu da podaci kojima raspolažu vlade, turističke organizacije i kompanije budu povezani s konkretnim odlukama. Umjesto da destinacije uspjeh predstavljaju prvenstveno kroz novi rekord u broju gostiju, pozvao je na pitanja koja su za stanovnike neposrednija: tko dobiva posao, koliko lokalnih poduzeća ulazi u turistički lanac vrijednosti, ostaje li prihod u destinaciji i mogu li stanovnici utjecati na razvoj prostora u kojem žive.
Rekordni broj putovanja više nije dovoljan pokazatelj
St.Ange je u Alicanteu upozorio da se globalna turistička rasprava i dalje često svodi na dolaske, obujam i pitanje koliko se dodatnih posjetitelja može privući sljedeće sezone. Pritom je istaknuo da takav pristup može prikriti razliku između velikog prometa i stvarne vrijednosti koju turizam ostavlja na odredištu. Prema podacima UN Tourisma objavljenima u siječnju 2026., u svijetu je tijekom 2025. zabilježeno približno 1,52 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka s noćenjem, oko četiri posto više nego godinu prije i približno 60 milijuna više nego 2024. Europa je sa 793 milijuna međunarodnih turista ostala najveća svjetska odredišna regija. Ti podaci potvrđuju razmjere sektora o kojima je St.Ange govorio, ali ujedno pokazuju zašto sama statistika dolazaka ne može dati potpun odgovor na pitanje koliko je turizam koristan za određenu zajednicu.
Njegova ključna teza bila je da obujam nije isto što i vrijednost. Potrošnja jednog gosta može se prelijevati na taksista, tržišnog prodavača, mali obiteljski smještaj, ugostitelja ili poljoprivrednika koji opskrbljuje hotel, no sama činjenica da se novac kreće kroz destinaciju ne govori koliko ga u njoj i ostaje. Razlika postaje posebno važna u gospodarstvima snažno oslonjenima na turizam, među kojima su i male otočne države poput Sejšela. U takvim sredinama turizam nije samo jedan od brojnih sektora, nego može snažno utjecati na zaposlenost, devizne prihode, prijevoz, infrastrukturu i razvoj malih poduzeća. Zato je, prema St.Angeu, potrebno pratiti dubinu lokalnog ekonomskog učinka, a ne samo širinu turističkog prometa.
Takav pristup nije izdvojen od aktualnih međunarodnih politika. OECD u izvješću Tourism Trends and Policies 2026 navodi da vlade sve češće preispituju način upravljanja turizmom i pokušavaju uravnotežiti gospodarske koristi s društvenim i okolišnim učincima. Organizacija posebno upozorava da koristi i troškovi turizma nisu uvijek ravnomjerno raspoređeni te da velik broj posjetitelja može stvarati pritisak na infrastrukturu, javne usluge, stanovanje i svakodnevni život stanovnika. Istodobno, destinacije koje imaju manje turističkog prometa mogu ostati izvan glavnih tokova ulaganja i prihoda. Zbog toga se sve veći naglasak stavlja na lokalno stvaranje vrijednosti, otpornost destinacija i uključivanje zajednice u upravljanje razvojem.
Podaci trebaju voditi do odluka, a ne samo do promotivnih rekorda
Jedan od središnjih dijelova St.Angeova govora odnosio se na turističke podatke. Prema izvještajima Travel Daily Newsa i eTurboNewsa, poručio je da informacije koje sektor prikuplja moraju biti povezane s odlukama koje se doista donose. To znači da statistika ne bi trebala služiti samo za objavu rekordnih sezona, nego i za procjenu kvalitete radnih mjesta, učinka na lokalno poduzetništvo, održivosti investicija i raspodjele prihoda. Destinacija koja bilježi milijune dolazaka može istodobno imati problem s niskim plaćama, sezonskim radom, rastom troškova života ili velikim odljevom prihoda prema kompanijama izvan lokalnog gospodarstva. Bez mjerenja tih elemenata, visoki turistički promet može stvoriti sliku uspjeha koja nije jednako vidljiva u svakodnevnom životu stanovnika.
Upravo je mjerenje šireg učinka turizma posljednjih godina postalo važna tema međunarodnih institucija. Statistički okvir za mjerenje održivosti turizma, koji su razvili UN Tourism i partneri, a podržala Statistička komisija Ujedinjenih naroda 2024., zamišljen je kao međunarodno usklađen način praćenja ekonomskih, društvenih i okolišnih aspekata turizma. Time se sektor pokušava odmaknuti od oslanjanja na nekoliko klasičnih pokazatelja, poput dolazaka, noćenja i ukupne potrošnje, prema sustavu u kojem se mogu uspoređivati i učinci na zajednicu, okoliš i lokalno gospodarstvo. Španjolska je bila među zemljama koje su sudjelovale u pilot-primjeni tog pristupa, prema dokumentima Ujedinjenih naroda.
Za turističku politiku takva promjena znači da je važno znati ne samo koliko gostiju dolazi, nego i gdje troše, koje djelatnosti od toga imaju korist, kakva se radna mjesta otvaraju i koliko lokalni dobavljači sudjeluju u opskrbnim lancima. Podaci mogu pokazati i raste li pritisak na promet, vodu, otpad, stambeni fond ili zaštićene prostore te u kojim dijelovima destinacije opterećenje postaje veće od koristi. St.Ange je u Alicanteu upravo na toj vezi između statistike i odluka inzistirao kao na pitanju vjerodostojnosti. Ako se podaci prikupljaju, ali se iz njih ne izvode politike, investicijski prioriteti i mjere upravljanja, njihov je doprinos razvoju ograničen.
Lokalno vlasništvo kao pitanje raspodjele turističkog prihoda
Druga važna poruka njegova nastupa odnosila se na vlasništvo i sudjelovanje zajednice. Prema izvještaju eTurboNewsa, St.Ange je ustvrdio da se stvarna transformacija događa kada lokalni ljudi imaju stvarno vlasništvo, kada se odluke donose sa zajednicama, a ne umjesto njih, te kada dobit ostaje u lokalnom optjecaju. Takva formulacija otvara jedno od ključnih pitanja održivog turizma: koliki dio potrošnje posjetitelja završava kod lokalnih radnika, malih poduzetnika, proizvođača hrane, obrtnika, prijevoznika i vlasnika smještaja, a koliki dio napušta destinaciju kroz uvoz, vanjsko vlasništvo ili centralizirane poslovne modele.
OECD u izvješću za 2026. također ističe da odljev dijela prihoda iz destinacije može smanjiti pozitivan učinak turizma na lokalne zajednice. Organizacija zato preporučuje politike koje jačaju lokalna poduzeća, povezuju turizam s drugim sektorima gospodarstva i šire korist na veći broj stanovnika. To se može odnositi na lokalnu nabavu hrane, uključivanje malih proizvođača u hotelske lance, poticanje domaćih vodiča i prijevoznika, pristup financiranju za mala poduzeća ili razvoj proizvoda koji stvaraju prihod izvan nekoliko najposjećenijih zona. Takve mjere ne znače nužno manje turizma, nego drukčiju raspodjelu koristi od postojećeg i budućeg prometa.
Kultura nije scenografija za posjetitelje
Posebno snažan dio govora odnosio se na kulturni identitet. St.Ange je upozorio na razliku između očuvanja kulture i njezina pakiranja isključivo za turističku potrošnju. Prema izvještajima s konferencije, naveo je primjere u kojima ritual, vjerski prostor ili lokalni običaj gube izvorno značenje kada se pretvore samo u sadržaj za fotografiranje ili predstavu prilagođenu očekivanjima gostiju. Njegova poruka nije bila protiv kulturnog turizma, nego protiv modela u kojem zajednica gubi kontrolu nad načinom na koji se njezina povijest, vjera, glazba, hrana, ples ili tradicija predstavljaju i komercijaliziraju.
Uspješan kulturni turizam, prema njegovu pristupu, počinje priznanjem da zajednica ima vlasništvo nad vlastitom pričom. To znači uključivanje stanovnika prije nego što se određeni običaj, prostor ili identitet pretvori u turistički proizvod, kao i podjelu ekonomske koristi s onima koji tu kulturu održavaju živom. Takav model može stvoriti tržište za tradicionalne obrte, financirati očuvanje baštine i mladim generacijama pokazati da njihovo nasljeđe ima vrijednost koja nije svedena na suvenir ili kratku predstavu. Suprotan pristup može proizvesti kratkoročnu komercijalnu korist, ali dugoročno oslabiti autentičnost upravo onoga zbog čega je destinacija postala privlačna.
Ovo pitanje ima i širi razvojni značaj. Turistička potražnja može pomoći očuvanju povijesnih mjesta i lokalnih vještina samo ako su pravila korištenja, interpretacije i prihoda prihvatljiva zajednici. Kada je odluka o tome što će se pokazivati, kako će se prostor koristiti i tko će od toga zarađivati potpuno odvojena od stanovnika, rast broja posjetitelja može pojačati osjećaj da se mjesto prilagođava gostima na štetu ljudi koji ondje žive. St.Ange je zato odgovornost za kvalitetan turizam rasporedio na više aktera: javne vlasti koje planiraju razvoj, kompanije koje odlučuju kako će raspodijeliti vrijednost, putnike koji svojim izborima oblikuju potražnju i zajednice koje trebaju imati mogućnost govoriti u svoje ime.
Alicante kao pozornica za raspravu koja je posebno aktualna u Europi
Činjenica da je poruka izrečena u Španjolskoj daje joj dodatni kontekst. OECD u izvješću iz 2026. navodi da je jedan od ciljeva španjolskog strateškog pristupa turizmu uravnotežen suživot stanovnika i posjetitelja u destinacijama. Šire gledano, europske turističke destinacije posljednjih godina sve češće raspravljaju o tome kako upravljati koncentracijom gostiju, pritiskom na infrastrukturu, sezonalnošću i odnosom između turističkih prihoda i kvalitete života. UN Tourism istodobno pokazuje da je Europa 2025. primila više od polovice svih međunarodnih turista u svijetu, zbog čega pitanja kapaciteta, raspodjele posjetitelja i lokalne koristi imaju iznimno velik politički i gospodarski značaj.
St.Angeov nastup zato se može čitati kao dio šire promjene jezika turističke politike. Nekada je glavni cilj mnogih destinacija bio povećati broj gostiju, broj noćenja i međunarodnu vidljivost. Danas se uz te pokazatelje sve češće postavljaju pitanja o prihodima po posjetitelju, sezonskoj i prostornoj raspodjeli prometa, lokalnoj nabavi, plaćama, emisijama, potrošnji resursa, stanovanju i zadovoljstvu stanovnika. OECD izričito navodi da podrška lokalne zajednice turizmu nije zajamčena te da može slabjeti ako se ekonomske koristi ne zadržavaju lokalno ili ako se negativni učinci na prostor i život stanovnika ne kontroliraju. Drugim riječima, dugoročna konkurentnost destinacije sve je više povezana s njezinom društvenom prihvatljivošću.
Od rekorda prema zajedničkoj koristi
St.Ange je na kraju odgovornost za budućnost turizma postavio šire od državnih institucija i turističkih zajednica. Prema izvještajima s njegova govora, pozvao je donositelje politika da planiraju otpornost, kompanije da budu spremne dijeliti vlasništvo i dobit, putnike da biraju iskustva koja poštuju kulturu te zajednice da aktivno oblikuju način na koji žele predstavljati vlastito mjesto. Takav model polazi od ideje da održivost nije samo zaštita okoliša, nego i pitanje toga tko sudjeluje u odlukama, tko snosi troškove turističkog razvoja i tko na kraju ostvaruje korist.
Za samog St.Angea tema ima i osobnu profesionalnu pozadinu. U travnju 2026. predsjednik Sejšela Patrick Herminie uručio mu je instrumente imenovanja za veleposlanika za posebne zadaće, nakon odobrenja Nacionalne skupštine. Ured predsjednika Sejšela tada je objavio da su među temama razgovora bili otpornost i konkurentnost turističkog sektora, zračna povezanost i jačanje međunarodne prisutnosti zemlje. St.Ange je prije diplomatske funkcije obnašao vodeće dužnosti u seychellskom turizmu, uključujući ministarsku funkciju, pa su poruke iz Alicantea nastavak njegova dugogodišnjeg zagovaranja turizma kao razvojnog, a ne samo promotivnog alata.
Najvažnija poruka njegova nastupa stoga nije da broj turista treba zanemariti, nego da ga treba staviti u širi okvir. Rekordni dolasci mogu biti znak snažne potražnje i uspješnog pozicioniranja destinacije, ali sami po sebi ne pokazuju jesu li stanovnici dobili bolje poslove, jesu li lokalni poduzetnici ojačali, je li baština očuvana i jesu li prihodi ostali u zajednici. Sve više međunarodnih institucija danas razvija upravo takve šire pokazatelje, a rasprava u Alicanteu pokazala je koliko se pitanje turizma pomiče od jednostavnog brojanja gostiju prema mjerenju stvarne, dugoročne vrijednosti. Za destinacije koje žele zadržati podršku stanovništva i istodobno ostati privlačne putnicima, ta promjena može postati jedno od ključnih pitanja turističkog upravljanja u godinama koje dolaze.
Izvori:
- Travel Daily News – izvještaj o uvodnom govoru Alaina St.Angea u Alicanteu, s naglaskom na podatke, lokalnu vrijednost, kulturu i odgovornost turizma (link)
- eTurboNews – detaljan prikaz St.Angeovih poruka o lokalnom vlasništvu, kulturnom identitetu, raspodjeli prihoda i zajedničkoj odgovornosti za razvoj turizma (link)
- Clevenard – službene informacije o Clevenard Open Projectu 2026, datumima, lokaciji i ulozi Alaina St.Angea kao uvodnog govornika (link)
- State House Seychelles – službena objava o imenovanju Alaina St.Angea veleposlanikom za posebne zadaće i turističkim prioritetima razmatranima s predsjednikom Patrickom Herminiejem (link)
- UN Tourism – podaci iz World Tourism Barometera o 1,52 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka u 2025. i regionalnim rezultatima (link)
- OECD – Tourism Trends and Policies 2026, analiza društvenih koristi turizma, lokalnog stvaranja vrijednosti, pritisaka na zajednice i upravljanja destinacijama (link)
- Ujedinjeni narodi, Statistics Division – dokumentacija o Statistical Framework for Measuring the Sustainability of Tourism i mjerenju ekonomskih, društvenih i okolišnih učinaka (link)